itulau_fanua

Tala Fou

fa'aaliga

O se pasi ave ta'avale na faia i Saina o lo'o fa'aalia i le taimi o le fa'aaliga fa'atekonolosi i Pale, Farani.

O Saina ma le Iuni a Europa o loʻo fiafia i le tele o avanoa ma avanoa lautele mo le galulue faʻatasi i lalo o le mamafa ma le faʻatupulaia o le le mautonu i le lalolagi atoa, lea o le a fesoasoani e faʻaolaina se malosi malosi mo le toe faʻaleleia o le tamaoaiga o le lalolagi.

O a latou faʻamatalaga na oʻo mai e pei ona lipotia e le South China Morning Post i le Aso Sa e faapea o Saina ma le EU ua sauni e faia se fefaʻatauaʻiga maualuga o fefaʻatauaʻiga e talanoaina ai le tele o luʻitau tau tamaoaiga o le lalolagi e pei o le saogalemu o meaʻai, tau o le malosi, sapalai filifili, auaunaga tau tupe, fefaʻatauaʻiga lua ma tupe teufaafaigaluega. atugaluga.

Chen Jia, o se tagata suʻesuʻe i le International Monetary Institute o le Renmin University of China, fai mai Saina ma le EU o loʻo fiafia tele avanoa mo le galulue faʻatasi i le tele o vaega i le lotolotoi o faʻalavelave faʻavaomalo mai le geopolitical le mautonu ma le faʻatupulaia o le le mautonu i le vaʻaiga o le tamaoaiga o le lalolagi.

Fai mai Chen o itu e lua e mafai ona faʻalauteleina le galulue faʻatasi i matāʻupu e aofia ai faʻatekonolosi fou, puipuiga o le malosi, puipuiga o meaʻai, ma mataupu tau ma le siosiomaga.

Mo se faʻataʻitaʻiga, na ia taʻua o taunuʻuga a Saina i le faʻaaogaina o malosiaga fou o le a fesoasoani i le EU e faʻateleina le alualu i luma i vaega e manaʻomia mo le soifuaga o tagata e pei o taavale fou malosi, maʻa ma le carbon emissions.Ma e mafai foi e le EU ona fesoasoani i kamupani Saina e tupu vave i vaega autu e pei o le aerospace, gaosiga saʻo ma le atamai faʻapitoa.

Ye Yindan, o se tagata suʻesuʻe ma le Bank of China Research Institute, fai mai o sootaga mautu i le va o Saina ma le EU o le a fesoasoani i le faʻalauteleina o le tamaoaiga o itu uma e lua ma fesoasoani i le mautu o le tulaga faʻavaomalo ma le toe faʻaleleia o le tamaoaiga o le lalolagi.

Na taʻua e le National Bureau of Statistics, o le GDP a Saina na siʻitia i le 0.4 pasene i lea tausaga ma lea tausaga i le kuata lona lua ina ua maeʻa le 4.8 pasene faʻatupulaia na vaaia i le kuata muamua, ae faʻapipiʻi le 2.5 pasene faʻatupulaia i le afa muamua.

"O le faʻatupulaia o le tamaoaiga o Saina ma lona suiga o le tamaoaiga e manaʻomia ai foi le lagolago a le maketi a Europa ma tekinolosi," o le tala lea a Ye.

I le va'ava'ai i le lumana'i, na e va'ava'ai i fa'amoemoega mo le felagolagoma'i i le va o Saina ma le EU, aemaise lava i fa'alapotopotoga e aofia ai atina'e lanu meamata, suiga o le tau, tamaoaiga fa'atekinolosi, fa'atekonolosi fou, soifua maloloina lautele ma atina'e gafataulimaina.

O le EU ua avea ma paaga lona lua o fefaʻatauaʻiga a Saina, ma le 2.71 trillion yuan ($402 piliona) i fefaʻatauaʻiga lua i totonu o le ono masina muamua, o le tala lea a le General Administration of Customs.

I aso talu ai nei, a o faʻalavelave faʻalavelave faʻaletonu ma aitalafu faʻalavelave faʻamoemoega o le tuputupu aʻe, o le aulelei o le Eurozone mo le aufaipisinisi a le lalolagi ua faʻavaivaia, faatasi ai ma le Euro i lalo ifo i le tala i le vaiaso talu ai mo le taimi muamua i le 20 tausaga.

Liang Haiming, pule o le Hainan University's Belt and Road Research Institute, fai mai e masani ona talitonuina mo taʻi 1 pasene pa'ū uma i faʻamoemoega o le tamaoaiga o le sone euro, o le Euro o le a pa'ū i le 2 pasene faʻasaga i le tala.

Mafaufau i mea taua e aofia ai le faʻagesegese o le tamaoaiga o le Eurozone, o le le lava o le malosi i le lotolotoi o feeseeseaiga geopolitical, maualuga o le tau o le tau ma le siitia o tau o oloa faaulufale mai mai se Euro vaivai, na ia fai mai o le a tatala ai le avanoa e mafai ai e le Faletupe Tutotonu a Europa ona faʻaaogaina ni faiga faʻavae malosi, e pei o le sii i luga tului.

I le taimi nei, na lapatai mai foi Liang e uiga i le mamafa ma luitau i luma, fai mai o le euro e mafai ona goto i le 0.9 e faasaga i le tala i masina e sosoo ai pe a faʻaauau le tulaga o loʻo i ai nei.

E tusa ai ma lena tulaga, na fai mai Liang e tatau i Saina ma Europa ona faamalosia le latou galulue faatasi ma faʻaogaina o latou malosi faʻatusatusa i faʻalapotopotoga e aofia ai le atinaʻeina o le galulue faʻatasi o maketi, lea o le a faʻaosofia ai le malosi fou i le tamaoaiga.

Na ia taʻua foi e fautuaina itu e lua e faʻalautele le fua o fefaʻatauaʻiga o tupe ma faʻamautu, lea o le a fesoasoani e puipuia ai lamatiaga ma faʻateleina fefaʻatauaʻiga lua.

I le taʻua o lamatiaga o loʻo feagai ma le EU mai le maualuga o le tau ma le tamaoaiga o le tamaoaiga, faʻapea foʻi ma le gaioiga talu ai nei a Saina e faʻaititia ana aitalafu a Amerika, Ye mai le Bank of China Research Institute fai mai Saina ma le EU e mafai ona faʻamalosia atili le galulue faʻatasi i vaega tau tupe e aofia ai ma le tatalaina atili. maketi tau tupe a Saina i se tulaga maopoopo.

Na e fai mai o le a aumaia ai ni auala fou e teufaafaigaluega ai maketi mo faalapotopotoga a Europa ma ofoina atu le tele o avanoa galulue faatasi faavaomalo mo faalapotopotoga tau tupe a Saina.


Taimi meli: Iul-23-2022